Contents

« Prev Wisdom of Solomon 15 Next »

Chapter 15

1 A ti si, Bože naš, blag i istinit, spor na gnjev i svime milostivo upravljaš. 2Ako i sagriješismo, tvoji smo! Priznajemo tvoju vlast i neæemo griješiti kad znamo da smo tvoji. 3Jer tebe znati - savršena je pravednost, i poznavati snagu tvoju korijen je besmrtnosti. 4Nas nije zaveo nikakav izum opaka ljudskog umijeæa ni jalovo djelo slikarsko, likovi našarani lièilima 5koji u budalama potièu žudnju te žude za neživim oblièjem mrtva lika. 6Ljubitelji su zla i dostojni takvih nada oni koji ih èine ili žele ili štuju. 7Muèi se lonèar i gnjeèi zemlju mekanu: pravi posuðe kojim se služimo. Od istoga blata pravi posude koje služe u plemenite svrhe i one koje služe suprotnom: kakva æe kojoj namjena biti - odreðuje lonèar. 8I možda - o napora na zlo data! - od iste gline pravi ništavnog boga, on koji je nedavno od zemlje sazdan i koji æe se ubrzo zemlji vratit' od koje je uzet, kad se od njega duša zatraži. 9Ne mari on što æe brzo umrijeti ni što mu je život kratkovjek, nego se natjeèe sa zlatarima i srebrnarima i nasljeduje mjedare, ponosan što pravi krivotvorine. 10Srce mu je kao pepeo, i nada mu od zemlje bjednija, i život od gline nevredniji, 11jer nije poznao Stvoritelja svoga koji mu je udahnuo dušu djelatnu i nadahnuo ga dahom životnim. 12Nego misli da je žiæe naše igra i život naš sajam pun probitka. "Treba, veli, izbijati korist iz svega, èak iz zla." 13Jer bolje no itko drugi zna takav da griješi kad od iste tvari zemljane pravi lomne posude i kumire.

14Ali su od svih najluði i jadniji od duše èeda nejakog, oni neprijatelji tvog naroda koji ga nekoæ tlaèiše. 15Jer oni obožavahu sve poganske kumire koji ne mogu ni oèima gledati, ni nosom disati, ni ušima slušati, ni prstima pipati, ni nogama hoditi. 16Jer ih èovjek naèini, sazda ih onaj komu je dah u zajam dan. Nijedan èovjek ne može naèiniti boga sebi slièna; 17i jer je smrtan, mrtvo djelo gradi bezbožnièkim rukama. On je dragocjeniji od svojih svetinja, jer je živ, a one nisu. 18A èak štuju i najgadnije životinje, što su, po gluposti svojoj, gore od ostalih. 19Na njima nikakve ljepote da bi privlaèile kao druge životinje: umakle su i Božjoj hvali i njegovu blagoslovu.

« Prev Wisdom of Solomon 15 Next »
VIEWNAME is workSection