« Prev Romans 15 Next »

Chapter 15

1 Mi jaki treba da nosimo slabosti slabih, a ne da sebi ugaðamo. 2Svaki od nas neka ugaða bližnjemu na dobro, na izgraðivanje. 3Ta ni Krist nije sebi ugaðao, nego kao što je pisano: Poruge onih koji se rugaju tebi padoše na me. 4Uistinu, što je nekoæ napisano, nama je za pouku napisano da po postojanosti i utjesi Pisama imamo nadu. 5A Bog postojanosti i utjehe dao vam da meðusobno budete složni po Kristu Isusu 6te jednodušno, iz jednoga grla, slavite Boga i Oca Gospodina našega Isusa Krista. 7Prigrljujte jedni druge kao što je Krist prigrlio vas na slavu Božju. 8Krist je, velim, postao poslužitelj obrezanika za istinu Božju da ispuni obeæanja dana ocima, 9a pogani da za milosrðe proslave Boga, kao što je pisano: Zato æu te slaviti meðu pucima i psalam pjevati tvome imenu. 10I još veli: Klièite, puci, s njegovim narodom. 11I još: Hvalite, svi puci, Gospodina, slavili ga svi narodi! 12Izaija opet veli: Pojavit æe se Jišajev izdanak, dignut da vlada narodima, u njemu je nada narodima. 13A Bog nade napunio vas svakom radošæu i mirom u vjeri da izobilujete u nadi snagom Duha Svetoga. 14Ja sam, braæo moja, uvjeren: vi ste i sami puni èestitosti, ispunjeni svakim znanjem, sposobni jedni druge urazumljivati. 15Ipak vam djelomièno smionije napisah da vas na poznato nekako podsjetim poradi milosti koja mi je dana od Boga - 16da budem bogoslužnik Krista Isusa meðu poganima, sveæenik evanðelja Božjega te prinos pogana postane ugodan, posveæen Duhom Svetim. 17Imam se dakle èime dièiti u Kristu Isusu s obzirom na ono što je Božje. 18/ 19Jer ne bih se usudio govoriti o neèemu što Krist rijeèju i djelom, snagom znamenja i èudesa, snagom Duha nije po meni uèinio da k poslušnosti privede pogane. Tako sam od Jeruzalema pa uokolo sve do Ilirika pronio evanðelje Kristovo, 20i to tako da sam se trsio navješæivati evanðelje ne gdje se veæ spominjao Krist - da ne bih gradio na temeljima drugih - 21nego, kako je pisano: Vidjet æe ga oni kojima nije naviješten, shvatiti oni koji za nj nisu èuli. 22Time sam ponajèešæe i bio sprijeèen doæi k vama. 23Sad mi pak više nema mjesta u ovim krajevima, a živa mi je želja, ima veæ mnogo godina, doæi k vama 24kad poðem u Španjolsku. Nadam se doista da æu vas na proputovanju posjetiti i da æete me onamo otpraviti pošto mi se najprije bar donekle ispuni želja biti s vama. 25Ali sad idem u Jeruzalem da poslužim svetima. 26Makedonija i Ahaja odluèiše oèitovati neko zajedništvo prema siromašnim svetima u Jeruzalemu. 27Da, odluèiše, a i dužnici su im. Jer ako su pogani postali sudionicima njihovih duhovnih dobara, dužni su im u tjelesnima poslužiti. 28Pošto dakle to obavim - ovaj im plod zapeèaæen uruèim - uputit æu se u Španjolsku i usput k vama. 29A kada doðem k vama, doæi æu, znam, s puninom blagoslova Kristova. 30Ali zaklinjem vas, braæo, Gospodinom Isusom Kristom i ljubavlju Duha: suborci mi budite u molitvama Bogu upravljenima za me, 31da umaknem onim nevjernima u Judeji i da moja pomoæ Jeruzalemu bude po volji svetima 32te s Božjom voljom radosno doðem k vama i s vama zajedno odahnem. 33Bog mira sa svima vama! Amen.

« Prev Romans 15 Next »





Advertisements



| Define | Popups: Login | Register | Prev Next | Help |