Chapter 5

¹ Salomon je proširio svoju vlast nad svim kraljevstvima od Rijeke sve do zemlje filistejske i do meðe egipatske. Ona su donosila svoj danak i služila Salomonu sve dane njegova života. ²Svakoga je dana trebalo Salomonu za hranu: trideset kora finoga brašna i šezdeset kora obiènog brašna, ³deset ugojenih volova, dvadeset volova s paše, stotinu ovaca, osim jelena, srna, divokoza i ugojene peradi. ⁴Jer on je vladao nad svime onkraj Rijeke - od Tafse do Gaze, nad svim kraljevima s onu stranu Eufrata - i imao je mir po svim granicama naokolo. ⁵Juda i sav Izrael živjeli su bez straha, svaki pod svojom lozom i pod svojom smokvom, od Dana sve do Beer Šebe, svega vijeka Salomonova. ⁶Salomon je imao èetrdeset tisuæa konja za vuèu i dvanaest tisuæa za jahanje. ⁷Ti su se namjesnici brinuli o opskrbi kralja Salomona i sviju koji su imali dijela za kraljevim stolom, svaki po mjesec dana; i nisu dopuštali da ièega ponestane. ⁸I jeèam i slamu za konje i tegleæu marvu donosili su na mjesto gdje se zadržavao, svaki kako bi ga zapalo. ⁹Jahve je dao Salomonu mudrost i izuzetnu razboritost i srce široko kao pijesak na obali morskoj. ¹⁰Mudrost je Salomonova bila veæa od mudrosti svih sinova Istoka i od sve mudrosti Egipta. ¹¹Bio je mudriji od svih ljudi, od Etana Ezrahanina, od Hemana, Kalkola i Darde, sinova Maholovih; njegovo se ime pronosilo meðu svim narodima unaokolo. ¹²Izrekao je tri tisuæe mudrih izreka, a njegovih je pjesama bilo tisuæu i pet. ¹³Zborio je o drveæu: od cedra što je na Libanonu pa do izopa što klija na zidu; raspravljao je o životinjama, o pticama, o gmazovima i o ribama. ¹⁴Dolazili su od sviju naroda da èuju mudrost Salomonovu, od svih zemaljskih kraljeva koji su èuli glas o njegovoj mudrosti. ¹⁵Tirski kralj Hiram posla svoje sluge Salomonu, jer bijaše èuo da su ga pomazali za kralja na mjesto njegova oca, a Hiram je svagda bio prijatelj Davidov. ¹⁶Tada Salomon poruèi Hiramu: ¹⁷"Ti znaš dobro da moj otac David nije mogao sagraditi Doma imenu Jahve, svoga Boga, zbog ratova kojima su ga okružili neprijatelji sa svih strana, sve dok ih Jahve nije položio pod stopala nogu njegovih. ¹⁸Sada mi je Jahve, Bog moj, dao mir posvuda unaokolo: nemam neprijatelja ni zlih udesa. ¹⁹Namjeravam, dakle, sagraditi Dom imenu Jahve, Boga svoga, kako je Jahve rekao mome ocu Davidu: 'Tvoj sin koga æu mjesto tebe postaviti na tvoje prijestolje, on æe sagraditi Dom mome Imenu.' ²⁰Stoga sada zapovjedi da mi nasijeku cedrova na Libanonu; moje æe sluge biti sa slugama tvojim, i ja æu platiti nadnicu tvojim slugama prema svemu kako mi odrediš. Ti znaš dobro da u nas nema ljudi koji umiju sjeæi drva kao Sidonci." ²¹Kada je Hiram primio Salomonovu poruku, veoma se obradova i reèe: "Neka je blagoslovljen danas Jahve koji je dao mudra sina Davidu, koji upravlja ovim velikim narodom." ²²I Hiram javi Salomonu: "Primio sam tvoju poruku. Ispunit æu u svemu tvoju želju glede drva cedrova i drva èempresova. ²³Moje æe ih sluge dopremiti s Libanona na more, složit æu ih u splavi i pustiti ih morem do mjesta koje æeš mi oznaèiti; ondje æu ih razložiti i ti æeš ih uzeti. Ti æeš pak ispuniti moju želju i dati hranu mojoj èeljadi." ²⁴Hiram je davao Salomonu drva cedrova i èempresova koliko je htio, ²⁵a Salomon je davao Hiramu dvadeset tisuæa kora pšenice za hranu ljudstvu, i dvadeset tisuæa kora ulja od tiještenih maslina. Toliko je Salomon davao Hiramu godinu za godinom. ²⁶Jahve je dao mudrost Salomonu, kako mu bijaše obeæao; izmeðu Hirama i Salomona vladao je mir te oni sklopiše savez. ²⁷Tada diže kralj Salomon kuluèare iz svega Izraela; kuluèara je bilo u svemu trideset tisuæa ljudi. ²⁸Slao ih je naizmjence na Libanon, svakog mjeseca deset tisuæa ljudi: bili su mjesec dana na Libanonu, a dva mjeseca kod kuæe. Adoniram je bio nad svim kuluèarima. ²⁹Salomon je imao i sedamdeset tisuæa nosaèa tereta, osamdeset tisuæa kamenorezaca u gori, ³⁰ne raèunajuæi glavara službenièkih koji su upravljali poslovima; njih je bilo tri tisuæe i tri stotine, a upravljali su narodom zaposlenim na radovima. ³¹Kralj je zapovjedio da lome gromade biranog kamena i da ih klešu za temelje Hrama. ³²Graditelji Salomonovi i Hiramovi, i oni iz Gibela, tesali su i pripremali drvo i klesali za gradnju Hrama.