Chapter 10

¹ Glas koji je u Jahvinu Imenu stekao Salomon dopro je do kraljice od Sabe; zato ona doðe da Salomona iskuša zagonetkama. ²Došla je u Jeruzalem s golemom pratnjom, s devama koje su nosile mirise, nebrojeno zlato i drago kamenje. Došavši k Salomonu, porazgovori se s njim o svemu što joj bijaše na srcu. ³Salomon joj odgovori na sva pitanja; nije mu bilo skriveno ništa da joj ne bi umio objasniti. ⁴Kad kraljica od Sabe vidje mudrost Salomonovu, dvor koji bijaše sagradio, ⁵jela na njegovu stolu, odaje njegove i dvorane, otmjenost njegove posluge i njihova odijela, njegove peharnike i paljenice koje je prinio u Domu Jahvinu, zastade joj dah. ⁶Tada reèe kralju: "Istina je bila što sam u svojoj zemlji èula o tebi i o tvojoj mudrosti. ⁷Ali nisam htjela vjerovati što se pripovijeda dokle god nisam došla i vidjela na svoje oèi; i doista, ni pola mi nije bilo reèeno: ti nadvisuješ u mudrosti i blagostanju slavu o kojoj sam èula. ⁸Blago tvojim ženama, blago ovim tvojim slugama koji su neprestano pred tobom i slušaju tvoju mudrost! ⁹Neka je blagoslovljen Jahve, Bog tvoj, komu si tako omilio da te postavio na prijestolje Izraelaca; zato što Jahve uvijek ljubi Izraela, postavio te kraljem da èiniš pravo i pravicu." ¹⁰Dade tada kralju stotinu i dvadeset zlatnih talenata, mnogo miomirisa i dragulja. Nikad više nije bilo takvih miomirisa kakve je kraljica od Sabe dala kralju Salomonu. ¹¹Pa i Hiramovo brodovlje, koje je donosilo zlato iz Ofira, dovezlo je odande mnogo sandalovine i dragulja. ¹²Kralj je od sandalovine napravio ograde za Dom Jahvin i za kraljevski dvor, i citre i harfe za pjevaèe; nikada se više nije dovezlo toliko sandalova drveta niti se vidjelo do danas. ¹³Kralj Salomon dade kraljici od Sabe što je god zaželjela i zatražila, a povrh toga kraljevski je obdari. Potom ona krenu i sa slugama vrati se u svoju zemlju. ¹⁴Zlato što je dolazilo Salomonu svake godine bilo je teško šest stotina šezdeset i šest zlatnih talenata, ¹⁵osim onoga što je dolazilo od trgovaca i prodavaèa-potukaèa i od svih arapskih kraljeva i upravitelja zemaljskih. ¹⁶Kralj Salomon naèini tri stotine velikih štitova od kovanog zlata; za svaki je štit upotrijebio šest stotina zlatnih šekela; ¹⁷i naèini trista štitiæa od kovanog zlata; za svaki je štitiæ utrošio tri zlatne mine. Pohranio je sve u kuæu zvanu Libanonska šuma. ¹⁸Kralj je još napravio veliko prijestolje od bjelokosti i obložio ga èistim zlatom. ¹⁹Prijestolje je imalo šest stepenica, straga je na njemu bila teleæa glava, a s obje strane sjedala bile su ruèice, a kraj ruèica stajala dva lava. ²⁰Dvanaest je lavova stajalo s obje strane onih šest stepenica. Takvo što nije bilo izraðeno ni u jednom kraljevstvu. ²¹Sve posude iz kojih je pio kralj Salomon bijahu zlatne, i sve posuðe u kuæi zvanoj Libanonska šuma bijaše od suhoga zlata; ništa nije bilo od srebra, jer se ono smatralo bezvrijednim u Salomonovo vrijeme. ²²Kralj je imao taršiško brodovlje na moru zajedno s Hiramovim brodovljem, i svake treæe godine dolazilo je taršiško brodovlje donoseæi zlato, srebro i slonovu kost, majmune i paune. ²³Tako je kralj Salomon natkrilio sve zemaljske kraljeve bogatstvom i mudrošæu. ²⁴Sav je svijet želio vidjeti Salomona i èuti mudrost koju mu je Bog ulio u srce. ²⁵Svatko mu je donosio dar: srebro i zlatno posuðe, haljine, oružje, miomirise, konje i mazge, iz godine u godinu.

²⁶Uz to je Salomon sakupio bojnih kola i konjanika; imao je tisuæu i èetiri stotine bojnih kola i dvanaest tisuæa konja i rasporedio ih je po gradovima bojnih kola i kod kralja u Jeruzalemu. ²⁷Salomon je uèinio da u Jeruzalemu bude srebra kao kamenja, a cedrova kao divljih smokava što rastu u Šefeli. ²⁸Salomon je uvozio konje iz Musrija i Koe: kraljevi nabavljaèi uvozili su ih iz Koe za odreðenu svotu. ²⁹Kola se dovozila iz Egipta po šest stotina srebrnih šekela; a konj se plaæao po stotinu i pedeset. Tako ih preko nabavljaèa dobivahu svi kraljevi hetitski i aramejski.