« Prev Sirach 20 Next »

Chapter 20

1 Ima prijekor koji nije zgodan, i ima tko prešuti, i taj je razuman. 2Ali bolje je koriti nego se gnjeviti, 3i tko priznaje uklanja se poniženju. 4Kao uškopljenik koji hoæe razdjevièiti djevicu, takav je onaj tko hoæe pravdu provesti nasiljem. 5Ima tko šuti, pa se smatra mudrim, a drugoga mrze zbog brbljanja. 6Ima tko šuti jer ne zna odgovoriti; drugi šuti jer èeka pravi èas. 7Mudar èovjek šuti do zgodnog èasa, a luðak i brbljavac propuštaju zgodu. 8Tko odviše govori postaje odvratan, a tko je odviše slobodan postaje mrzak. 9Netko u nesreæi nalazi sreæu, a gdjekoji dobitak postaje gubitak. 10Ima dar koji ti ništa ne koristi i dar koji se dvostruko isplaæuje. 11Ima slave koja vodi poniženju, a ima ljudi koji iz poniženja podignu glavu. 12Netko kupi mnogo za malo novaca, a ipak plati sedmerostruko. 13Mudrac stekne naklonost svojim rijeèima, dok luðaci prosipaju laske uzalud. 14Bezumnikov dar ništa ti ne koristi, jer njegove oèi traže sedmerostruk uzvrat; 15on malo daje, a mnogo predbacuje, i kazuje na sva usta kao razglasitelj; danas daje u zajam, a sutra traži natrag: mrzak je takav èovjek. 16Luðak veli: "Nemam prijatelja i ne primam zahvalnosti za svoja dobroèinstva. 17Zlobna su jezika svi koji jedu moj kruh." Koliko puta i koliki izruguju takvoga! 18Bolje je pokliznuti se na cesti nego na jeziku: tako opakima propast iznenada dolazi. 19Èovjek neugodan - neumjesna je prièa razvuèena na ustima neodgojenih. 20Mudra izreka ne vrijedi u ustima luda èovjeka, jer je ne kazuje u pravo vrijeme. 21Gdjekoga siromaštvo èuva od grijeha: njegova spokoja ne remeti grižnja savjesti. 22Mnogi sebi uništi život zbog lažna stida i upropasti se zbog luðakova mnijenja. 23Netko zbog stida obeæa štogod prijatelju i uèini ga bez potrebe neprijateljem. 24Gnusna je ljaga na èovjeku laž i uvijek je u ustima ljudi neukih. 25Bolji je i tat nego onaj tko uvijek laže, a oba æe baštiniti propast. 26Laganje je sramotan obièaj, i sramota lažljivèeva ostaje vjeèno s njim. 27Mudar èovjek stjeèe ugled, i umnik je mio velikašima. 28Tko obraðuje zemlju žanje obilnu žetvu, i tko znade ugoditi velikašima prašta mu se nepravda. 29Darovi i pokloni zasljepljuju oèi mudracima i kao brnjica na ustima zaustavljaju ukore. 30Skrivena mudrost i neotkriveno blago, kakva korist od toga oboga? 31Bolji je èovjek koji krije ludost svoju nego èovjek koji krije svoju mudrost.

« Prev Sirach 20 Next »
Please login or register to save highlights and make annotations
Corrections disabled for this book
Proofing disabled for this book
Printer-friendly version





Advertisements



| Define | Popups: Login | Register | Prev Next | Help |