Chapter 52

¹ Sidkiji je bila dvadeset i jedna godina kad se zakraljio, a kraljevao je jedanaest godina u Jeruzalemu. Materi mu bijaše ime Hamitala, kæerka Jeremije, i bila je iz Libne. ²Èinio je što je zlo u oèima Jahvinim, sve kao što je èinio Jojakin. ³To je zadesilo Jeruzalem zbog gnjeva Jahvina; Jahve ih napokon i odbaci ispred lica svoga. Sidkija se pobunio protiv babilonskog kralja. ⁴Devete godine njegova kraljevanja, desetoga dana desetoga mjeseca, krenu sam babilonski kralj Nabukodonozor sa svom svojom vojskom na Jeruzalem. Utabori se pred gradom i opasa ga opkopom. ⁵Grad osta opkoljen sve do jedanaeste godine Sidkijina kraljevanja. ⁶Devetoga dana èetvrtoga mjeseca, kad je u gradu zavladala takva glad da priprosti puk nije imao ni kruha, ⁷neprijatelj provali u grad. Tada kralj i svi ratnici pobjegoše noæu kroz vrata izmeðu dva zida nad Kraljevskim vrtom - Kaldejci bijahu opkolili grad - i krenuše putem prema Arabi. ⁸Kaldejske èete nagnuše za njim u potjeru i sustigoše Sidkiju na Jerihonskim poljanama, a sva se njegova vojska razbježala. ⁹I Kaldejci uhvatiše kralja i odvedoše ga u Riblu, u zemlji hamatskoj, pred kralja babilonskog, koji mu izreèe presudu. ¹⁰Pokla Sidkijine sinove pred njegovim oèima, pobi u Ribli sve Judine knezove; ¹¹Sidkiji iskopa oèi i okova ga verigama i odvede u Babilon, gdje ga je držao u tamnici sve do smrti njegove. ¹²Desetoga dana petoga mjeseca - devetnaeste godine kraljevanja Nabukodonozora, kralja babilonskog - uðe u Jeruzalem Nebuzaradan, zapovjednik tjelesne straže. ¹³On zapali Dom Jahvin, kraljevski dvor i sve kuæe u Jeruzalemu, osobito kuæe uglednika; ¹⁴kaldejske èete, pod zapovjednikom tjelesne straže, razoriše zidine oko Jeruzalema. ¹⁵Nebuzaradan, zapovjednik tjelesne straže, odvede u sužanjstvo ostatak naroda koji bijaše ostao u gradu, a tako i prebjege babilonskom kralju i ostalu svjetinu. ¹⁶Neke od malih ljudi Nebuzaradan ostavi u zemlji kao vinogradare i ratare. ¹⁷Kaldejci razbiše tuèane stupove u Domu Jahvinu, podnožja i mjedeno more u Domu Jahvinu, i tuè odniješe u Babilon. ¹⁸Uzeše i lonce, lopate, noževe, posudice i uopæe sav tuèani pribor koji se upotrebljavao za bogoslužja. ¹⁹Zapovjednik uze i umivaonice, kadionice, škropionice, lonce, svijeænjake, zdjele, žrtvene pehare, uopæe sve što bijaše od zlata i srebra, ²⁰dva stupa, jedno more i dvanaest tuèanih volova pod morem, podnožja što je kralj Salomon dao izraditi za Dom Jahvin. Nije moguæe procijeniti koliko je tuèa bilo u svim tim predmetima. ²¹Prvi stup bijaše visok osamnaest lakata - obuhvatiti ga je mogao konop od dvanaest lakata - bijaše èetiri prsta debeo, a šupalj. ²²Imao je glavicu od tuèa, visoku pet lakata; i obvijaše je oplet i mogranji, a sve od tuèa. Takav je bio i drugi stup. ²³A devedeset i šest šipaka slobodno je visjelo. Sve u svemu bijaše oko sto šipaka u tom opletu. ²⁴Zapovjednik je straže odveo sveæenièkog poglavara Seraju, drugog sveæenika, Sefaniju, i tri èuvara praga. ²⁵Iz grada je odveo jednog dvorjanina, vojnièkog zapovjednika, sedam ljudi iz kraljeve pratnje koji se zatekoše u gradu, pisara zapovjednika vojske koji je novaèio puk te šezdeset puèana koji se takoðer zatekoše u gradu. ²⁶Zapovjednik tjelesne straže Nebuzaradan odvede ih pred kralja babilonskog u Riblu. ²⁷I kralj babilonski zapovjedi da ih pogube u Ribli, u zemlji hamatskoj. Tako su judejski narod odveli s njegove rodne grude. ²⁸Evo broja ljudstva što ga Nabukodonozor odvede u sužanjstvo: sedme godine tri tisuæe i dvadeset tri Judejca; ²⁹osamnaeste godine Nabukodonozorove osamsto trideset i dvije osobe iz Jeruzalema; ³⁰dvadeset i treæe godine Nabukodonozorove, Nebuzaradan, zapovjednik tjelesne straže, odvede sedam stotina èetrdeset i pet Judejaca. U svemu: èetiri tisuæe i šest stotona osoba. ³¹A trideset i sedme godine otkako je zasužnjen judejski kralj Jojakin, dvadeset i petoga dana dvanaestoga mjeseca, babilonski kralj Evil Merodak u prvoj godini svoje vladavine pomilova judejskoga kralja Jojakina i pusti ga iz tamnice. ³²Ljubezno je s njim razgovarao i stolicu mu postavio više nego drugim kraljevima koji bijahu s njim u Babilonu. ³³Jojakin je odložio svoje tamnièke haljine i jeo s kraljem za istim stolom svega svoga vijeka. ³⁴Do kraja njegova života, sve do smrti, babilonski mu je kralj trajno, iz dana u dan, davao uzdržavanje.