Chapter 28

¹ Ako zbilja poslušaš glas Jahve, Boga svoga, držeæi i vršeæi sve njegove zapovijedi što ti ih danas nareðujem, Jahve, Bog tvoj, uzvisit æe te nad sve narode na zemlji. ²Svi ovi blagoslovi siæi æe na te i stiæi æe te ako budeš slušao glas Jahve, Boga svoga. ³Blagoslovljen æeš biti u gradu, blagoslovljen u polju. ⁴Blagoslovljen æe biti plod utrobe tvoje, rod zemlje tvoje, plod blaga tvoga: mlad krava tvojih i prirast stada tvoga. ⁵Blagoslovljen æe biti tvoj koš i naæve tvoje. ⁶Blagoslovljen æeš biti kad ulaziš, blagoslovljen kad izlaziš. ⁷Neprijatelje tvoje koji se dignu protiv tebe Jahve æe položiti preda te potuèene; jednim æe putem izaæi na te, a na sedam putova razbježat æe se ispred tebe. ⁸Jahve æe narediti da blagoslov bude s tobom u žitnicama tvojim i u svakom pothvatu ruke tvoje i blagoslivljat æe te u zemlji koju ti Jahve, Bog tvoj, daje. ⁹Jahve æe od tebe uèiniti narod sebi posveæen, kako ti se zakleo, ako budeš držao zapovijedi Jahve, Boga svoga, i hodio njegovim putovima. ¹⁰Svi narodi zemlje vidjet æe da je nada te zazvano ime Jahvino te æe strahovati od tebe. ¹¹Jahve æe te obasuti obilnim dobrima: porodom utrobe tvoje, priraštajem blaga tvoga i rodom s tla tvoga u zemlji za koju se Jahve zakleo ocima tvojim da æe ti je dati. ¹²Jahve æe ti otvoriti svoju bogatu riznicu - nebo - da daje kišu tvojoj zemlji u pravo vrijeme i blagoslovi svaki pothvat ruku tvojih. Mnogim æeš narodima u zajam davati, a sam neæeš uzimati u zajam. ¹³Jahve æe te držati na proèelju, a ne u zaèelju; uvijek æeš biti na vrhu, nikad na dnu, ako budeš slušao zapovijedi Jahve, Boga svoga, što ti ih danas nareðujem da ih držiš i vršiš. ¹⁴Ni od jedne rijeèi što vam je danas nalažem nemoj odstupati ni desno ni lijevo iduæi za drugim bogovima i iskazujuæi im štovanje. ¹⁵Ali ako ne budeš slušao glasa Jahve, Boga svoga, ne držeæi i ne vršeæi svih njegovih zapovijedi i svih njegovih zakona što ti ih danas nareðujem, sva æe ova prokletstva doæi na te i stiæi æe te: ¹⁶Proklet æeš biti u gradu, proklet u polju. ¹⁷Proklet æe biti koš tvoj i naæve tvoje. ¹⁸Proklet æe biti plod utrobe tvoje i rod zemlje tvoje, mlad krava tvojih i priraštaj stada tvoga. ¹⁹Proklet æeš biti kad ulaziš, proklet kad izlaziš. ²⁰Jahve æe na te puštati prokletstvo, zabunu i kletvu u svemu na što pružiš ruku svoju da uradiš, sve dok ne budeš satrt i brzo ne propadneš zbog zloæe svojih djela kojima si me napustio. ²¹Kugu æe Jahve za te privezati dok te ne nestane sa zemlje u koju ideš da je zaposjedneš. ²²Jahve æe te udariti sušicom, groznicom, upalom, žegom i sušom, medljikom i snijeti; to æe te goniti dok te ne nestane. ²³Nebesa nad tvojom glavom postat æe mjedena, a tlo pod tvojim nogama postat æe gvozdeno. ²⁴Kišu tvoje zemlje Jahve æe pretvarati u pijesak i prašinu da na te pada s nebesa dok te ne uništi. ²⁵Jahve æe od tebe uèiniti pobijeðenoga pred tvojim neprijateljima; jednim æeš putem prema njima izlaziti, a na sedam putova bježat æeš ispred njih. Strašilo æeš postati za sva zemaljska kraljevstva. ²⁶I mrtvo tijelo tvoje postat æe hranom svim pticama nebeskim i svoj zvjeradi zemaljskoj. Nikoga neæe biti da ih plaši. ²⁷Jahve æe te udarati egipatskim prištevima, èirevima, krastama i svrabom, od kojih se neæeš moæi izlijeèiti. ²⁸Jahve æe te udarati bjesnilom, sljepoæom i ludilom; ²⁹u po bijela dana tumarat æeš kao što tumara slijepac po mraku; neæeš imati uspjeha u svojim pothvatima; sve vrijeme svoje bit æeš izrabljivan i pljaèkan, a neæe biti nikoga da te spasi. ³⁰Sa ženom æeš se zaruèivati, ali æe je drugi posjedovati. Kuæu æeš graditi, ali u njoj neæeš stanovati. Vinograd æeš zasaðivati, ali ga neæeš brati. ³¹Tvoga æe vola na tvoje oèi zaklati, ali ti od njega neæeš jesti; tvoga æe magarca ispred tebe otimati, ali ti ga neæe vraæati; stado æe tvoje neprijatelju tvome predavati, a neæe biti nikoga da ti pritekne u pomoæ. ³²Sinovi tvoji i kæeri tvoje bit æe predavani drugome narodu. Oèi æe tvoje svaki dan kapati gledajuæi za njima, ali ruka tvoja neæe moæi ništa. ³³Narod koji i ne poznaješ jest æe plod sa zemlje tvoje i svu muku tvoju, dok æeš ti sve vrijeme svoje biti izrabljivan i gažen. ³⁴Ludovat æeš od prizora što æe ih oèi tvoje gledati. ³⁵Jahve æe te udarati ljutim prištevima po koljenima i po stegnima - od stopala nogu tvojih do tjemena na glavi tvojoj - od kojih se neæeš moæi izlijeèiti. ³⁶Jahve æe odvesti i tebe i tvoga kralja, koga budeš postavio nad sobom, meðu narod nepoznat i tebi i tvojim ocima te æeš ondje iskazivati štovanje drugim bogovima, drvenim i kamenim. ³⁷Bit æeš na zgražanje, porugu i ruglo svim narodima meðu koje te Jahve odvede. ³⁸Mnogo æeš sjemena bacati u polje, ali æeš malo žeti jer æe ti urod skakavci ogolijevati. ³⁹Vinograde æeš saditi i obraðivati, ali vina neæeš piti niti æeš što brati jer æe ih crv izjedati. ⁴⁰Imat æeš masline po svemu svome podruèju, ali se uljem neæeš mazati jer æe ti masline opadati. ⁴¹Sinove æeš i kæeri raðati, ali tvoji neæe biti jer æe u sužanjstvo odlaziti. ⁴²Sva tvoja stabla i rod sa zemlje tvoje postat æe plijenom kukaca. ⁴³Došljak koji bude u sredini tvojoj uzdizat æe se nada te, a ti æeš padati sve niže i niže. ⁴⁴On æe uzaimati tebi, a ne ti njemu; on æe biti glava, a ti rep. ⁴⁵Sva æe te ova prokletstva snalaziti, progoniti i doseæi dok te ne unište, jer nisi slušao glasa Jahve, Boga svoga, ni držao zapovijedi njegovih i zakona njegovih koje ti je dao. ⁴⁶Ona æe služiti za èudesni znak na tebi i tvome potomstvu zauvijek. ⁴⁷Buduæi da nisi htio služiti Jahvi, Bogu svome, vesela i radosna srca zbog obilja svega, ⁴⁸služit æeš neprijatelju svome, koga æe Jahve poslati na te, u gladu i žeði, golotinji i oskudici svakoj. Na tvoju æe šiju navaljivati jaram od gvožða dok te ne satre. ⁴⁹Jahve æe iz daljine, s kraja zemlje, dovesti na te narod koji æe sletjeti kao orao. Bit æe to narod kojemu jezika neæeš razumjeti; ⁵⁰narod bezdušan, koji neæe pokazivati obzira prema starima ni smilovanja prema mladima. ⁵¹On æe ti jesti mlado od tvoga blaga i rod tvoje njive dok te ne uništi; neæe ti ostavljati ni žita, ni vina, ni ulja, ni mlado od krave, ni priraštaj od stada, sve dok te ne upropasti. ⁵²Opsjedat æe te u svim tvojim gradovima širom zemlje tvoje dok ne obori visoke i utvrðene bedeme u koje si polagao nadu svoju; opsjednut æe te u svim gradovima tvojim širom zemlje tvoje koju ti dadne Jahve, Bog tvoj. ⁵³U tjeskobi i jadu, kojima æe te neprijatelj tvoj pritisnuti, jest æeš plod utrobe svoje - meso sinova svojih i kæeri svojih koje ti dadne Jahve, Bog tvoj. ⁵⁴Èovjek najnježniji i najmekši u tebe zlobnim æe okom gledati na vlastitog brata, ženu u svome naruèju i djecu svoju što mu preostanu, ⁵⁵ne hoteæi ni s jednim od njih dijeliti mesa sinova svojih koje bude jeo, jer zbog tjeskobe i jada, kojima æe te neprijatelj tvoj pritiskati po svim gradovima tvojim, drugo mu neæe preostajati. ⁵⁶I žena najnježnija i najmekša što bude u tebe - toliko nježna i tankoæutna da se ne usuðuje spustiti stopala na zemlju - zlobnim æe okom gledati na muža u svome naruèju, i na sina svoga, i na kæer svoju, ⁵⁷i na posteljicu svoju što joj iziðe izmeðu nogu, i na djecu što ih ima roditi, jer æe ih potajno jesti, oskudna u svemu, zbog nevolje i jada kojim æe te neprijatelj tvoj pritisnuti po svim gradovima tvojim. ⁵⁸Ako ne budeš držao i vršio rijeèi ovoga Zakona što su napisane u ovoj knjizi, ne poštujuæi ovo slavno i strašno Ime - Jahvu, Boga svoga - ⁵⁹Jahve æe tebe i tvoje potomstvo teško ošinuti velikim i dugotrajnim bièevima, pogubnim i dugim bolestima. ⁶⁰Pustit æe na te sva zla egipatska kojih si se plašio, i ona æe se prilijepiti za te. ⁶¹A i svaku drugu bolest i biè, koji nije naveden u knjizi ovoga Zakona, Jahve æe na te puštati dok te ne uništi. ⁶²Ostat æe vas samo malo, vas što brojni bijaste kao zvijezde nebeske, a sve zato što nisi slušao glasa Jahve, Boga svoga. ⁶³Kako se Jahve nad vama radovao usreæujuæi vas i množeæi, tako æe se Jahve radovati nad vama rušeæi vas i uništavajuæi da se iskorijenite sa zemlje u koju idete da je zaposjednete. ⁶⁴Jahve æe vas razbacati po svim narodima, s kraja na kraj zemlje; ondje æeš iskazivati štovanje drugim bogovima: drvenim i kamenim - koji su bili nepoznati i tebi i tvojim ocima. ⁶⁵Ali meðu tim narodima neæeš imati mira; ni tvome stopalu neæe biti poèivališta, nego æe ti ondje Jahve dati srce uznemireno, oèi utonule, dušu tjeskobnu. ⁶⁶Život tvoj visjet æe o niti; bojat æeš se i danju i noæu i neæeš biti siguran za život svoj. ⁶⁷U strahu koji æe ti stezati srce i od prizora što æe ga oèi tvoje gledati, jutrom æeš govoriti: 'Oh, da je veæ veèer!' a naveèer æeš govoriti: 'Oh, da je veæ jutro!' ⁶⁸U Egipat æe te na galijama natrag odvesti Jahve putem za koji sam ti rekao da ga više ne smiješ vidjeti. Ondje æete se vi sami prodavati svojim neprijateljima za robove i ropkinje, ali neæe biti kupca." ⁶⁹To su rijeèi Saveza što ga propisa Jahve Mojsiju da ga sklopi s Izraelcima u zemlji moapskoj, povrh Saveza što ga je s njima sklopio na Horebu.